|
|
Jordi Arkö
Målare, grafiker. Född 1951 i Stockholm,
bosatt i Garsås, Mora
Studier: Stockholms Universitet 1971-74,Konstfackskolan
1971-75
Konsthögskolan i Stockholm 1975-80
Tjänster: Högskolelektor på Kungl. Konsthögskolan
i Stockholm i grafisk konst 1980-93External
Accessor och gästlärare på Konsthögskolan i Dublin
NCAD (National College of Art and Design)
1990-93, Konstnärlig ledare för
Grafikens Hus i Mariefred, Konstkonsulent i Dalarna.
Utställningar i urval:
Nikolaie Kirken Köpenhamn, Galleri Dr Glas Stockholm, Galleri Belle
Västerås 1981, Galleri Mors Mössa Göteborg 1982-85,
Vetlanda Museum 1983, Konstnärshuset grafikgruppen 1989, Konstnärshuset
Stockholm 1991, Liljevalchs Konsthall 1991, premiärvisning på
Röde Orm, Centre Culturel Suedoise Paris 1992, Altes Museum Berlin
1992, Skissernas Museum Lund 1992-93, Konsthallen Sölvesborg 1993,
Sigtuna Museum (Röde Orm) 1993-94, Hällristningsmuseet Bohuslän
1994, American-Swedish Institute Minneapolis USA 1994, The Nordic Heritage
Museum Seattle USA 1995, Swedish American Museum Center Chicago USA 1995,
Svenska Ambassaden Tokyo Japan 1997.
Priser:Vinnare av Unga Tecknare 1981, Biennalpriset i Rauma Finland 1984
Grafiska Sällskapets stipendium 1994 för ”en grafisk produktion
som excellerar i teknisk briljans, humor och artisteri”, Mora kommuns
kulturpris 1998
Representerad:
Nationalmuseum, Moderna Museet, Konstakademiens samlingar, Stockholm
Statens Museum för Konst Köpenhamn, Biblioteque National Paris,
American Swedish Institutet Minneapolis, Nordic Heritage Museum Seattle,
Swedish Museum Center Chicago USA, Svenska Ambassaden Tokyo Japan, Louisiana
Danmark, Göteborgs, Västerås, Norrköpings konstmuseer,
Skissernas museum Lund, Dalarnas museum, Sigtuna Museum, Norrbottens Museum
Luleå, Grafikens Hus Mariefred
Mera om Röde Orm
http://www.konstframjandet.ac.se/jordiarko/bildmeny.html
Till bilder från turné
RÖDE ORM
litografije Jurdia Arka u Budvi
Saradnja Muzeji i Galerije Budve, umjetnik Jordi Arkö i Leksands
kulturhus - projekat Raskrsca
Upustiti se u slikovno tumacenje Frans G Bengtsonovih (Frans G Bengtsson)
prica o
Röde Orm (Dugi brodovi) - veliko je iskušenje i avantura. Umjetnik
Jurdi Arko (Jordi
Arkö) je zaplovio u tu avanturu i trebalo mu je preko 5 godina da
stigne do cilja.
Prva knjiga Bengtsonovih prica o Vikinzima nastala je 1941 a druga nekoliko
godina kasnije.
Knjiga je prevedena na 23 svjetska jezika i prvi nama znani prevod na
južnoslovenske
jezike je iz 1959 godine (Vesna Grbin - Naprijed, Zagreb, 1959).
Price o Crvenoj Zmiji (Dugi brodovi), price su o dugim vikinškim
brodovima, o njihovim
putovanjima u zapadne i istocne zemlje, o avanturama u dugim putovanjima,
pljacki, pohari,
otimanju, susretu sa drugim zemljama, narodima i civilizacijama. Price
su o surovosti,
bezbožnosti, snazi, rušenju i paljenju ali istovremeno o ljubavi
i o jednom davno prohujalom
vremenu. Generacije Švedana i stranaca rasle su na išcitavanju
Dugih brodova jer su
price satkane od fine prede i netremice se citaju.
Gotovo 50 godina poslije nastanka prica umjetnik Jurdi Arko pada u iskušenje
da likovno
tumaci književno djelo a na inicijativu galeriste Karla Aksela Valena
(Carl Axel Valén).
Poslije više godina priprema, studijskih putovanja, nekoliko hiljada
skica i 5 godina intenzivnog
rada nastale su 210 litografija koje nisu ilustracije Dugih brodova nego
su ustvari
umjetnikovo tumacenje u slici Bengtsonovih prica.
Papir za projekat je uraden od papirne mase recikliranih švedskih
novcanica od 1000
kruna, sa žutim tonom, da podsjeca na pergament. Ukupno je potrošeno
12 tona papira za 300
gr papirnu osnovu u koju je utisnut originalni vodeni žig. Umjetnik
je uradio 210 litografija,
na prednjoj i zadnjoj strani papira, za koje je potrošeno 800 kg
boje. Specijalno su dizajnirane
kutije za litografije i Bengtsonov tekst o Dugim brodovima. Autor eksperimentira
sa
nekoliko nacina savijanja papira da bi sve slike i skice našle svoje
mjesto. Tri asistenta litografa
su gotovo 2 godine štampala a dvije umjetnice-krojacice šile
90 metara dugo platno o
Dugim brodovima. (Koje zbog svoje dužine ulazi u Ginisovu knjigu
rekorda).
Autor je signirao 40 000 listova i po tome ulazi u rijetkosti.
Izložba je prikazana u više gradova u Švedskoj, u Parizu,
Berlinu, SAD, Kanadi, Japanu,
Kini i evo sad u Budvi gdje se putevi o Dugim brodovima ponovo ukrštaju
kao 60-ih kad su
ovdje snimane scene za istoimeni film (režija: Jack Cardiff, 1963,
Eng. - Jug. produkcija).
Jurdi Arko je prvorazredan crtac. Umjetnik nemirna duha i olicenje Homo
Ludensa - covjeka
koji se igra. Autor je više znacajnih izložbi i projekata koji
su pokazani u Švedskoj i svijetu.
Jovica Marceta, Kulturni centar u Leksandu, Švedska
AUTOR O PROJEKTU DUGI BRODOVI:
- Dugi brodovi su bila moja djecacka favorit knjiga. Bio sam opcinjen
njome i vec sa
14 godini crtam scene iz Bengtsonovih prica. Citav projekat je bio za
mene jedan veliki
izazov ali sam svakako htio pobjeci od romanticnih i stereotipnih slika
o Vikinzima i
prikazati stvarnost i život bez uljepšavanja.
- Pored umjetnosti studirao sam arheologiju i etnologiju što mi je
znatno pomoglo u
ovom projektu. Pokušao sam okom sudionika prikazati Vikinge, njihove
sudbine i avanture.
Istovremeno sam želio da svaka slika vizuelno stimulira oko i fantaziju
bez specijalnog
predznanja o Bengtsonovim pricama.
- Pripreme za projekat su trajale nekoliko godina. Prvo sam iscitavao
knjige i literaturu
o tom vremenu. Kasnije sam bio u studijskim boravcima u muzejima i bibliotekama
Norveške, Danske, Islanda, Francuske i Irske nalazio neophodni štof
za tumacenje tog
vremena. U proljece 1990 bio sam spreman za posao.
- Sa tekstom i slikama Dugi brodovi mi vodimo posjetioce
ne samo na putovanje kroz
Skandinaviju vec u susret sa kulturama i religijama u cijeloj Evropi.
- Od neizmjerne pomoci u realizaciji ovog projekta bili su mi majstori
litografije u
Grafickoj štampariji u Naki (Nacka) koji su štampali litografije
za Duge brodove na
presama iz 18 vijeka, koje tamo još funkcionišu. S druge strane
umjetnice šivenja iz radionice
”Handarbetets vänner” (Prijatelji rukotvorina) napravile
su po mojim instrukcijama
platno dugo 100 x1 metar, uradeno od pamuka i lana. Na njega su kasnije
zašivane
aplikacije-siluete uradene iz mojih crteža u olovci i povecane na
1 metar. Preko 4200
radnih sati, 120 kilometara konca utrošeno je za izradu 90 m dugog
rada u tekstilu koje
ulazi u Ginisovu knjigu rekorda.
- Izložba je putovala po Švedskoj i po Svijetu nekoliko godina
da bi poslije izvjesnog
mirovanja ponovo pocelo njeno prikazivanje u Leksandu u Švedskoj
i sada u Budvi u
Crnoj Gori. Želim vam sretno i avanturisticno putovanje sa Dugim
brodovima.
Jordi Arkö
O UMJETNIKU:
Jordi Arkö roden u Štokholmu 1951.
Studirao likovnu umjetnost, arheologiju,
etnologiju na univerzitetima u Švedskoj
i SAD. Diplomirao grafiku na Visokoj
umjetnickoj školi u Štokholmu na kojoj
kasnije radi kao profesor grafike. Nekoliko
godina radi kao predavac i u Dablinu.
Reprezentovan u zbirkama Nacionalnog
muzeja Švedske, u Nacionalnoj biblioteci
u Parizu, u zbirkama i kolekcijama u
Švedskoj, Americi, Irskoj, Japanu ...
Radi kao savjetnik za likovne djelatnosti
u Dalarni - Švedska.
Fotografije iz Budve
Fotografije
litografija "Dugi brodovi" http://www.konstframjandet.ac.se/jordiarko/bildmeny.html
http://www.butua.com/ustanove/moderna_galerija/08/izlozba_litografija_jurdia_arkoa.htm
http://www.butua.com/ustanove/moderna_galerija/08/izlozba_litografija_jurdia_arkoa.htm
|
